Temeljni pojmovi (Čitanje)

U prethodnom videu mogli ste se upoznati s LGBTIQ+ akronimom i razlikom između spolne orijentacije i rodnog identiteta. U ovom ćemo dijelu dublje analizirati kako razumjeti temeljne pojmove koji čine osnovu za daljnje razumijevanje LGBTIQ+ osoba i identiteta.

Popis pojmova: 

• Spol
• Rod
• Rodni identitet
• Spolna orijentacija
• Rodno izražavanje

Ovi pojmovi su važni za (gotovo) svakoga: svatko ih “ima”, ili se svatko može opisati svojim spolom, rodom, rodnim identitetom, spolnom orijentacijom i rodnim izražavanjem. I heteroseksualne, cisrodne osobe imaju rodni identitet i rodno se izražavaju. LGBTIQ+ identiteti jednostavno su varijacija tradicionalnih „postavki“ ovih pet čimbenika.

Spol

Spol, ili spol pripisan pri rođenju, shvaćamo kao fizičku građu ljudskog bića, tj. kombinaciju gena, hormona, biokemije, unutarnje i vanjske anatomije koja utječe na fizičko tijelo osobe (Denton, 2016). Svatko od nas čuo je za binarno pripisivanje muškog i ženskog spola pri rođenju. Spol pripisan pri rođenju znači da medicinsko osoblje donosi odluku o tome je li osoba rođena kao muško ili žensko na temelju određenih skupova fizičkih značajki (genitalije, kromosomi, spolne žlijezde, hormoni, itd.) kada se beba rodi. Postoje ljudi čiji spol ne može biti svrstan u jednu od kategorija spolne binarnosti, na primjer interspolne osobe, koje su rođene s reproduktivnom ili spolnom anatomijom koja se ne uklapa u tipične binarne kategorije.

Rod

Rod je konstrukt društveno-povijesnih i kulturoloških uloga koje se ljudima daju obično na temelju spola koji im je pripisan pri rođenju. Rodne uloge su način na koji društvo misli da bi se osoba trebala ponašati, zbog toga što je pri rođenju „označena“ ili kao muškarac ili kao žena, uključujući karakteristike osobnosti, manire, dužnosti i kulturna očekivanja (Jourian, 2015.). Rod je također društveno konstruirana definicija odnosa među spolovima koja sadrži nejednak odnos moći, s muškom dominacijom i ženskom podređenošću u većini područja života. Primjerice, počevši od najranije dobi, djevojčice se potiče da se ponašaju na određene načine – da budu nježne, brižne, osjetljive, da se igraju određenim igračkama (npr. lutkama, a ne autićima), da se bave određenim sportovima poput baleta, klizanja itd. radije nego da igraju nogomet. Od dječaka se očekuje da budu snažni, agresivni, asertivni, da ne pokazuju emocije, da ne budu osjetljivi, ne govore o svojim strahovima, da se igraju sa rodnospecifičnim igračkama – oružjem, autićima itd. 

Rodni identitet

Rodni identitet je vlastito samopoimanje osobe i iskustvo roda, unutarnji osjećaj osobe o tome je li muškog roda, ženskog, ili izvan ove dvije kategorije. Osoba ne bira svoj rodni identitet, nego istražuje i ispituje ono što već postoji u njoj. Naš rodni identitet je srž i sastavni dio našeg identiteta i nije nešto o čemu možemo donositi odluke. Kako i kada ćemo koristiti različite rodne oznake je odluka, ali unutarnji osjećaj i iskustvo našeg roda nisu. Nečiji rodni identitet može biti isti kao (cisrodan) ili različit od (uključujući trans) spola koji im je pripisan pri rođenju. Rodno izražavanje se odnosi na vanjski izgled koji se izražava kroz odjeću, frizuru, ponašanje itd. i koji može, ali ne mora odgovarati društvenim očekivanjima i standardima za muškarca ili ženu. Očekivanja u vezi s rodom prenose se kroz svaki aspekt našeg života, uključujući obitelj, kulturu, vršnjake, školu, zajednicu, medije. Pritisci da se uskladi s tim očekivanjima kod kuće, vršnjačko nasilje u školi i društvena izolacija samo su neke od borbi s kojima se suočava osoba čije rodno izražavanje ne slijedi strogi binarni rodni sustav. Ne bi trebalo pretpostaviti nečiji rodni identitet temeljem rodnog izražavanja: kako tumačimo nečije ponašanje i što tome pripisujemo ovisi o našem vlastitom sustavu uvjerenja, a ne o tome tko je druga osoba.

Spolna orijentacija

Romantična i spolna orijentacija obuhvaćaju nečiju romantičnu, spolnu i/ili emocionalnu privlačnost prema drugima, što također može uključivati seksualna ponašanja i fantazije. Oznake koje ljudi koriste za opisivanje svoje spolne orijentacije, također poznate kao seksualni identitet ili seksualnost, su razne: heteroseksualna osoba, gej, lezbijka, biseksualna osoba, queer, aseksualna osoba (pogledati pojmovnik). Kinseyeva ljestvica koju su 1948. godine razvili dr. Alfred Kinsey, Wardell Pomeroy i Clyde Martin pokazala je da se svi ljudi ne mogu opisati isključivo kao strejt ili gej. Zahvaljujući razvoju koji je uslijedio, seksualnost i rod percipiramo kao spektar.

Razumijevajući ova četiri pojma spola, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i spolne orijentacije kao četiri fluidna i nebinarna kontinuuma daje nam prostor da raspravljamo o rodu i seksualnosti na složene načine. Nadalje, klijentu/ici dopušta slobodu djelovanja i samoidentifikacije. Osobi koja je rođena s penisom vjerojatno je pri rođenju pripisan muški spol (spol), može se identificirati kao žensko (rodni identitet) i predstaviti svijetu kao žena (rodno izražavanje). Ovu osobu mogu spolno i romantično privlačiti žene, muškarci ili oboje (spolna i romantična orijentacija). Ova osoba može, ali ne mora, biti zainteresirana za operaciju prilagodbe spola. Rodno izražavanje je vrlo fluidno: osoba rođena s muškim karakteristikama može imati nebinarno rodno izražavanje; osoba rođena s muškim karakteristikama koja se identificira kao gej može imati vrlo maskulino rodno izražavanje, ili suprotno: strejt muškarac može biti vrlo ženstven ili metroseksualan u svojem izražavanju. Nadalje, bez obzira na spol pripisan pri rođenju, rodni identitet i spolnu orijentaciju, osoba se može identificirati kao aseksualna – biti bez seksualne privlačnosti prema drugim ljudima. Ponekad je rodni nekonformizam i rodna fluidnost izraz neprihvaćanja binarnog modela rodnih identiteta, istraživanje kako se osoba najbolje osjeća u svom rodnom identitetu, rodnim ulogama i rodnom izražavanju.