Načela kojima se vode pružatelji socijalnih usluga koji podržavaju LGBTIQ+ osobe (tekst)

Ako se ustanova, organizacija ili služba koja pruža socijalne usluge smatra mjestom koje podržava LGBTIQ+ osobe ili takvim želi postati, trebala bi se ravnati prema sljedećim načelima u područjima komunikacije, skrbi za klijente/klijentice, kadrovskih pitanja, internih pravila, suradnje s drugim organizacijama itd.

Područje komunikacije:

• Stručna osoba koja pruža socijalnu uslugu uzima u obzir jezik i termine kojima klijent ili klijentica opisuju svoj identitet, rod, partnere/partnerice i odnose te ih i sama upotrebljava.
• Izbjegava pretpostavke o seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu klijenta/klijentice – upotrebljava rodno neutralne izraze; ako nije sigurna, pita koji gramatički rod osoba preferira; rodno osjetljiv jezik upotrebljava se i kada se radi o zaposlenicima i zaposlenicama.
• Stručna osoba koja pruža socijalnu uslugu izbjegava koristiti riječi i izraze koji se smatraju negativnima ili koji mogu nekoga povrijediti (na primjer „homoseksualac/homoseksualka“ ili „transseksualac/transseksualka“ i dr. ovisno o normama u različitim kulturama, nacijama i jezicima).

Skrb o klijentima/klijenticama:

• Ponuda aktivnosti za razonodu treba biti dostupna svim klijentima i klijenticama bez obzira na njihov rodni identitet (npr. pečenje kolača treba biti dostupno i muškarcima ako su zainteresirani za to).
• Klijenti i klijentice mogu odabrati osobu koja će se brinuti o njima u pogledu njege intimnih dijelova tijela i njihovi se zahtjevi uzimaju u obzir u odabiru načina njege.
• LGBTIQ+ klijenti i klijentice potiču se na osnivanje grupa za podršku u okviru ustanove, organizacije ili službe koja pruža socijalnu uslugu.
• LGBTIQ+ teme uključene su u ankete o zadovoljstvu korisnika i korisnica i u njima se nudi više od dva moguća odgovora na pitanje o spolu/rodu.
• Pružatelj socijalne usluge prikuplja podatke o seksualnoj orijentaciji onih korisnika i korisnica koji su spremni pružiti takve informacije i to čini u skladu sa zakonskim propisima o zaštiti podataka i privatnosti. Takav postupak mu omogućuje da utvrdi koje neiskorištene resurse ima u pružanju usluga. No pružatelj socijalne usluge uvijek jasno navodi za što će se takve informacije upotrijebiti. Bez takvih podataka i dalje će se zanemarivati potencijalno isključivanje LGBTIQ+ osoba u ustanovama, organizacijama i službama koje pružaju socijalne usluge.

Kadrovska pitanja: 

• Organizacija, ustanova ili služba koja pruža socijalnu uslugu redovito educira sve zaposlenike/zaposlenice i volontere/volonterke o LGBTIQ+ temama.
• Na pitanje o spolu/rodu u obrascima koje ispunjavaju kandidati/kandidatkinje za posao i zaposleno osoblje nudi se više od dva moguća odgovora.
• Poštovanje prema, među ostalima, i LGBTIQ+ osobama te kulturno osjetljiva skrb o njima odražavaju se i u natječajima za zapošljavanje novog osoblja i u razgovorima za posao s potencijalnim zaposlenicima/zaposlenicama te u ugovorima o radu sklopljenima s osobljem.
• Svaka informacija koju novozaposlene osobe i osoblje daju o svojoj seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu povjerljiva je i dostupna samo odjelima za ljudske resurse.
• Pružatelj socijalne usluge nastoji integrirati LGBTIQ+ teme u radne zadatke umjesto da se te teme izbjegavaju ili podrazumijevaju kao dio postojećih radnih zadataka.

Interna pravila:

• Ustanova, organizacija ili služba koja pruža socijalne usluge na vidljivom mjestu ističe izjavu o svojoj dostupnosti svima, uključujući LGBTIQ+ osobe. Tekst izjave može na primjer biti sljedeći: „Naša organizacija pruža skrb svim ljudima bez obzira na njihovu dob, invaliditet, rod, rodni identitet, vjeru ili seksualnu orijentaciju.“ Pružatelj socijalne usluge istovremeno osigurava i to da zaposlenici i zaposlenice zaista znaju što ta izjava podrazumijeva.
• Obzirno postupanje s LGBTIQ+ osobama unosi se i u etički kodeks i standarde kvalitete ustanove, organizacije ili službe koja pruža socijalne usluge te u kućni red domova socijalne skrbi. Donose se i pravila kojima se osigurava rješavanje svih homofobičnih i transfobičnih incidenata, bilo da se odnose na klijente i klijentice bilo na zaposlenike i zaposlenice.
• Ustanova, organizacija ili služba koja pruža socijalne usluge potiče svoje zaposlenike i zaposlenice da reagiraju na negativne komentare i šale na račun LGBTIQ+ osoba te da prijave svaki homofobični i transfobični incident, bilo da se dogodi na radnom mjestu bilo izvan njega. Pružatelj socijalne usluge na vidljivom mjestu ističe informacije o tome kome i kako prijaviti takve incidente (nadređenoj osobi, policiji, trećoj strani itd.).

Suradnja s drugim organizacijama:

• Pružatelji socijalnih usluga redovito razmjenjuju iskustva o skrbi o LGBTIQ+ osobama s drugim ustanovama, organizacijama i službama koje pružaju socijalne usluge.
• Uspostavlja suradnju s lokalnim LGBTIQ+ organizacijama te im pomaže u ponudi i provedbi aktivnosti za razonodu i obrazovnih aktivnosti namijenjenih klijentima/klijenticama i zaposlenicima/zaposlenicama.

Ostale teme:

• Klijenti/klijentice i zaposlenici/zaposlenice imaju pristup informativnim materijalima o LGBTIQ+ temama.
• Ustanova, organizacija ili služba koja pruža socijalne usluge odgovara na potrebe trans osoba u pogledu prostorija koje su odvojene po spolu (nužnici, svlačionice itd.). Rodno neutralni nužnici su norma. U slučaju da oni za neke ljude predstavljaju problem, te probleme treba uzeti u obzir, o njima porazgovarati s dotičnim osobama te ih prema potrebi i riješiti.