Temeljni koncepti – daljnje istraživanje (tekst)

Prije nego što krenemo u detaljnije objašnjenje razvoja identiteta i posvetimo se drugim relevantnim znanjima, potrebno je poboljšati i produbiti razumijevanje temeljnih koncepata.

Prije smo raspravljali o:

• spolu,
• rodnom identitetu,
• rodnom izražavanju,
• romantičnoj i seksualnoj orijentaciji.

Također smo opisali odnos između njih:

• oni zajedno oblikuju naša iskustva u svakodnevnom životu,
• ali nisu u uzročnoj vezi ili korelacijskom odnosu (ukratko: međusobno su povezani, ali odvojeni).

U edukativnom materijalu Genderbread person riječ identitet povezana je s rodom, ali u stvarnosti identitet je mnogo složeniji: i seksualna orijentacija može se doživjeti kao identitet.

Osoba se može identificirati:

• kao homoseksualna osoba,
• kao lezbijka,
• kao gej,
• kao aseksualna osoba,
• ili se opisati kojim drugim terminom koji označava seksualnost i rod.

Identitet je jedna od mjera koja se upotrebljava u procjenama veličine LGBTIQ+ populacije ili u istraživanjima.

Osim identiteta postoje još dva čimbenika koji se odnose na seksualnu orijentaciju. To su:

• privlačnost,
• ponašanje.

U društveno-znanstvenim istraživanjima većinom se upotrebljavaju identitetske kategorije (identity labels).

No problem je u tome što identitetske kategorije zapravo ne obuhvaćaju čitav spektar:

• osjećaja
• privlačnosti (tko nas privlači),
• seksualnih/romantičnih praksi (što zapravo radimo u  seksualnom/romantičnom smislu),
• fantazijā i mislī.

Stoga identitetske kategorije ne možemo upotrijebiti kao zamjenu za ponašanje i privlačnost, npr. u sljedećoj situaciji.

Dvije lezbijke mogu dijeliti isti identitet, ali njihove seksualne prakse s osobama istog spola i osjećaji privlačnosti prema njima mogu biti potpuno različiti, a jedna od njih može čak imati i iskustva s osobama suprotnog spola. Ovo je važno i za klijente i klijentice koji se identificiraju kao heteroseksualne osobe: oni mogu imati želje i iskustva koji nisu u skladu s heteroseksističkim normama, ali svejedno se identificiraju kao heteroseksualne osobe. Stoga je ključno da terapeuti/terapeutkinje budu otvorena uma i znatiželjni te da ne upotrebljavaju identitetske kategorije kao „ladice“ u koje će trajno smjestiti osobu.

Iako se mnogi ljudi (na primjer starije osobe; vidi više u Modulu 3) nažalost suzdržavaju od identificiranja LGBTIQ+ identitetom zbog straha od posljedica, moramo reći da se klijentima/klijenticama ne može nametnuti određeni identitet niti ih se smije siliti da se poistovjećuju s određenim identitetom. Osoba može imati sretan i zdrav život čak i ako odabrana identitetska kategorija možda ne obuhvaća čitav raspon njezinih iskustava.

Drugi je važan čimbenik fluidnost. Seksualnost i rod mogu se promijeniti tijekom našeg života – čak se i iskustva heteroseksualnih cisrodnih osoba uvelike mijenjaju od adolescencije do starije dobi. Te su promjene višestruke:

• osoba može odlučiti promijeniti samo identitetsku kategoriju kojom se identificira (na primjer zbog života u zajednici koja prihvaća različitosti ili zbog zakonskih ili kulturnih promjena),
• osoba može iskusiti seksualne i romantične osjećaje (privlačnost) koje prije nije
• osobi se može pružiti mogućnost novih seksualnih i romantičnih praksi.

Dakle, seksualni i rodni identitet, seksualna privlačnost i ponašanje mogu se mijenjati u nečijem životu, a te se promjene mogu događati istovremeno (na primjer, nova privlačnost može potaknuti osobu koja se identificira kao lezbijka da se počne identificirati kao biseksualna osoba). Na ove se promjene svima može biti teško naviknuti. LGBTIQ+ osobe često mogu osjetiti sram zbog ovih promjena, koji proizlazi iz društvenog pritiska „dokazivanja“ svog identiteta, „dokazivanja“ da su na „pravi“ način gej, da su „dovoljno“ trans itd.

Ovaj osjećaj srama može biti još snažniji ako se promjene događaju u smjeru heteroseksističke norme: „heteroseksualna panika“ jednako je stvarna osobi koja se identificira kao gej kao što je „homoseksualna panika“ nekim heteroseksualnim osobama. Promjene također mogu predstavljati egzistencijalnu krizu za LGBTIQ+ klijenta ili klijenticu: mnogima od njih argument da su „tako rođeni“ donio je određeni mir i sigurnost, a promjena u seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu može ih uznemiriti i „vratiti“ na prethodne razine internaliziranih fobija. Promjene su rizične i zato što mogu uzrokovati promjene u izabranoj obitelji.